Ciklus popularno-znanstvenih predavanja u sklopu Ljetne tvornice znanosti 2013

2013-07-13 in CIZ, News

Više informacija o Ljetnoj tvornici znanosti u Čakovcu može se naći OVDJE.

Zgrada Scheier, ulica Matice hrvatske 1, Čakovec
19:00 sati

Subota, 20.07.2013.
prof.dr.sc. Hrvoje Buljan
GRAFEN - MATERIJAL ZA BUDUĆNOST

Ponedjeljak, 22.07.2013.
dr.sc. Vibor Jelić, dr.sc. Branimir Sesar, dr.sc. Dario Hrupec
ASTRO-EKSTRAVAGANCA: TRI ASTRONOMSKE PRIČE IZ TRI DIJELA SVIJETA

Srijeda, 24.07.2013 다운로드.
prof.dr.sc. Dejan Vinković
SLUČAJ ČELJABINSK: VATRENE KUGLE S NEBA JUČER, DANAS I SUTRA

Petak, 26.07.2013.
dipl.ing. Maša Roller Milošević
DEŠIFRIRANJE LJUDSKOG GENOMA


image022prof.dr.sc. Hrvoje Buljan
Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu

Hrvoje Buljan je profesor na Fizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Rođen je u Zagrebu 1972. Godine, srednju školu pohađao je u Zagrebu, a završio ju je u Sjedinjenim Američkim državama. Diplomirao je i doktorirao na PMF-u u Zagrebu 다운로드. Dvije je godine radio na Technionu, Israel Institute of Technology. Bavi se optikom i fotonikom, u posljednje vrijeme optičkim svojstvima grafena, ali i ultrahladnim atomskim plinovima.

GRAFEN - MATERIJAL ZA BUDUĆNOST

image023

Grafen je plahta načinjena od atoma ugljika koja je ima debljinu jednog atoma. Atomi ugljika organizirani su u strukturu pčelinjeg saća. Taj su materijal izdvojili Ande Geim i Konstantin Novoselov u Manchesteru 2004 godine i vrlo brzo uočili njegova izuzetna svojstva, te za to otkriće dobili Nobelovu nagradu za fiziku 2010. godine. Grafen ima sjajna i vrlo specifična elektronička, optička i mehanička svojstva. Mehanički on je izuzetno čvrst a može se značajno rastezati i pri tome čak mjenjati svoja optička i električka svojstva 다운로드. Iako je tanak samo jedan atomski sloj apsorbira 2.3% svjetlosti koja pada na njega pa se može vidjeti i golim okom. Optička svojstva mogu se mjenjati a reagira sa elektromagnetskim valovima (svjetlošću) raznih frekvencija pa je vrlo obećavajuć za optičke primjene. Uz to ima izuzetno dobru vodljivost u određenim uvjetima. Priča o grafenu jako se zahuktala u znanstvenoj zajednici i samo je pitanje vremena i do koje mjere će se naći u svakodnevnoj primjeni u budućnosti.


image024 dr.sc. Vibor Jelić
Kapteyn Astronomical Institute, University of Groningen
ASTRON - Netherlands Institute for Radio Astronomy

Vibor Jelić je diplomirao fiziku na PMF-u u Zagrebu, a doktorirao je astrofiziku u Nizozemskoj na Institutu Kapteyn, Sveucilista u Groningenu 다운로드. Trenutno je postdoktorand na Nizozemskom institutu za radioastronomiju ASTRON i na Institutu Kapteyn. Područje istraživanja mu je radioastronomija i kozmologija.

image025 dr.sc. Branimir Sesar
California Institute of Technology

Astronomijom sam se počeo baviti 2002. godine na Zvjezdarnici Višnjan, gdje sam na poticaj Korada Korlevića poceo tražiti promjenjive zvijezde. Rad na promjenjivim zvijezdama sam nastavio pod mentorstvom prof. dr. Željka Ivezića na University of Washington, Seattle, gdje sam i doktorirao. Trenutno radim u sklopu Palomar Transient Factory projekta, te proučavam strukturu i povijest izgradnje naše galaksije 다운로드.

image026 dr.sc. Dario Hrupec
Institut Ruđer Bošković, Zagreb

Bavi se visokoenergijskom gama-astronomijom, u sklopu koje je i član međunarodnih astronomskih kolaboracija MAGIC i Cherenkov Telescope Array. Veći dio vremena radi u Zagrebu, a manji na teleskopima MAGIC na kanarskom otoku La Palmi.

ASTRO-EKSTRAVAGANCA: TRI ASTRONOMSKE PRIČE IZ TRI DIJELA SVIJETA

Kroz tri javljanja uživo preko Interenta iz tri dijela svijeta, prezentirati će se tri primjera vrhunske astronomije na najmodernijim teleskopima na svijetu i čuti može li se takva astronomija raditi i iz malih sredina poput Međimurja. Vibor će iz Nizozemske opisati kako izgleda rad u međunarodnom timu znanstvenika koji tragaju za radiozračenjem starim 13,2 milijardi godina, stvorenog još iz perioda nastanka i razvoja prvih zvijezda u Svemiru. U toj potrazi koriste LOFAR - trenutno najveći radioteleskop na svijetu. Branimir će se javiti iz Pasadene u Kaliforniji i opisati kako istražuje strukturu i povijest naše galaksije, Mliječne staze. U tu svrhu potrebno je napraviti mapu Mliječne staze i izmjeriti kretanja najudaljenijih zvijezda. Objasniti će zašto su mu u tom poslu korisne promjenjive zvijezde tipa RR Lyrae i kakve teleskope su astronomi sve osmislili u cilju istraživanja naše galaksije. Dario pak se nalazi na kanarskom otoku La Palmi, gdje radi na teleskopu koji detektira gama-zrake iz Svemira. Radi se o najmlađoj grani astronomije koja istražuje pljuskove elementarnih čestica nastalih udarima visokoenergetskih kozmičkih gama-zraka u atome atmosfere. Te gamma-zrake dolaze iz okoline kompaktnih kozmičkih objekata poput neutronskih zvijezda i crnih rupa u središtima aktivnih galaktičkih jezgara.


image027 prof.dr.sc. Dejan Vinković
Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu
Institut sinergije znanosti i društva, Čakovec

Dejan je rodom iz Šenkovca kraj Čakovca. Nakon završene fizike na PMF-u u Zagrebu odlazi u SAD gdje doktorira fiziku na Sveučilištu Kentucky. Iduće četiri godine radi na prestižnom Institute for Advanced Study u Princetonu. U Hrvatsku se vraća 2007. godine na PMF u Splitu, a posljednjih godina vodi privatni neprofitni institut u Čakovcu. Bavi se raznolikim znanstvenim temema: svemirska prašina, meteori, biomehanika, socioekonomija.

SLUČAJ ČELJABINSK: VATRENE KUGLE S NEBA JUČER, DANAS I SUTRA

image028Slučaj eksplozije iznad Čeljabinska u Rusiji u veljači ove godine skrenuo je pažnju javnosti na prirodni fenomen padanja kamenja s neba. Iako se to dešava iznad naših glava svake noći, radi se uglavnom o sitnim zrncima koje ispare visoko u atomosferi u obliku zvijezde padalice, tj. meteora. Ponekad se, međutim, radi o kamenoj gromadi. Odakle dolaze, koliko često, zašto izgaraju i eksplodiraju, padnu li na tlo i čeka li nas Armagedon - to se pitanja kojima ćemo se baviti u ovom predavanju.


image029dipl.ing. Maša Roller Milošević
Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu

Maša je diplomirala molekularnu biologiju na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Danas je znanstvena novakinja u Grupi za bioinformatiku, Zavoda za molekularnu biologiju istog tog sveučilišta. Njen doktorat i glavni znanstveni interes je u polju genomike najjednostavnijih životinja.

DEŠIFRIRANJE LJUDSKOG GENOMA

image030U pozadini više desetljeća duge povijesti dešifriranja ljudskog genoma, osim tehnoloških i metodoloških otkrića, stoji priča kao iz napetog trilera. U utrci za završetak dešifriranja genoma sudjelovale su dvije grupe: javni konzorcij i privatna kompanija. Tko je prvi stigao do cilja i jesu li igrali pošteno? 2001. godine je uz veliku medijsku pompu objavljena prva verzija ljudskog genoma. U ovom predavanju pojasnit ćemo što jest ljudski genom, kako ga se dešifrira, i kakva je obećanja njegovo dešifriranje dalo za ljudsko zdravlje. No, čak i 12 godina kasnije koliko iz njega uopće možemo pročitati?

Leave a reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

301 Moved Permanently

Moved Permanently

The document has moved here.