Povratak

UČENIČKI RADOVI

Slika

Autori: Bruno Rođak, Lara Zrna Mentor: Mišo Rašan, prof. savjetnik

KEBRAČ (Myricaria germanica L.): Istraživano je stanište, rasprostranjenost, razmnožavanje, uvjeti koji pogoduju razvitku kebrača kao i morfologija kebrača. Ciljevi ovog istraživačkog projekta su određivanje visine na kojoj raste kebrač u odnosu na razinu vode, mjerenje i određivanje prosječne visine grmova kebrača, prebrojavanje grmova kebrača na određenom području, prebrojavanje zeljastih i drvenastih grana u pojedinom grmu te ispitivanje mogućnosti vegetativnog razmnožavanja reznicama i povaljenicama

Slika

Autori: Lucija Hodak, Marta Vlahek Mentor: Mišo Rašan, prof. savjetnik

Sastav faune beskralješnjaka na travnjacima donjeg Međimurja: U ovom radu istražena je rasprostranjenost, brojnost i raznolikost beskralješnjaka na ravnjacima. Cilj istraživanja bio je usporediti raznolikost i zastupljenost brojnosti pojedinih sistematskih kategorija beskralješnjaka na različitim tipovima travnjaka donjeg Međimurja. Uz to je cilj bio odrediti indeks faunističke sličnosti istraživačkih ploha

Slika

Autori: Nino Gajnik, Darija Zdolec Mentor: Dunja Geršak, dipl.ing.agr.

Kako povećati urod rikule u hipodroponskom uzgoju: Istraživanje utjecaja trokratne berbe na prinos rikule provedeno je u plutajućem hidroponu u plasteniku Gospodarske škole Čakovec. Trokratnom berbom povećao se urod rikule po jedinici površine, uštedilo se na reprodukcijskom materijalu, uzgoj u plasteniku je bio kraći nego na zemlji, postepenom sjetvom radne aktivnosti su se ravnomjerno rasporedil

Slika

Autori: Antonija Jančec Mentor: Dr.sc. Žaklin Lukša prof. savjetnik, Nevenka Sinković, prof. savjetnik i Tanja Šalamon, prof.

Populacija vrane gačac (Corvus frugilegus L.) u urbanom eko-sustavu grada Čakovca: U urbanom ekosustavu grada Čakovca kao posljedica rasta populacije vrane gačac moglo bi doći do poremećaja ravnoteže u ekosustavu. Posljedica toga može biti smanjenje broja drugih vrsta ptica ili čak njihov nestanak, a postoji i bojazan da zbog zaraženost gačaca velikim brojem bakterija i gljivica dođe i do javnozdravstvenih problema. Cilj ovog istraživanja je utvrditi promjene koje se u populaciji gačaca događaju u razdoblju od 1995/96. godine do 2013. godine te na osnovu dobivenih podataka apelirati na odgovorne osobe u gradu i upozoriti ih na potrebu hitnog rješavanja problema

Slika

Autori: Đesika Kolarić Mentor: Dr.sc. Žaklin Lukša prof. savjetnik, Nevenka Sinković, prof. savjetnik i Tanja Šalamon, prof.

Prisustvo teških metala u uzorcima propolisa s područja Međimurja: Koncentracije teških metala u okolišu mogu se povećati različitim utjecajima, a posebnu opasnost predstavlja karakteristika teških metala da se akumuliraju u živim organizmima i remeti prirodnu ravnotežu u hranidbenim lancima. S obzirom na to da je propolis sve popularniji u zdravstvu i nutricionizmu, smatramo da bi trebalo istražiti čistoću tih proizvoda ovisno o lokaciji košnica. Želimo utvrditi kolike su koncentracije teških metala u različitim uzorcima propolisa u košnicama ovisno o blizini pruge, prometnih cesta ili drugih mogućih zagađivača. Komparacijom dobivenih rezultata s karakteristikama lokacije na kojoj su sakupljeni utvrđeno je postojanje korelacija između koncentracije teških metala i blizine industrijskih pogona i prometnica, osobito željeznice.

Slika

Autori: Borna Bilas Mentor: Melita Sambolek, prof.

Laminarno i turbolentno strujanje tekućina: Strujanje fluida iznimno je važna pojava u mnogim područjima znanosti i tehnike – od mjerenja protoka vode u vodovodnim cijevima do strujanja vode u kanalima, strujanja zračnih masa u metorologiji ili pak brzine protoka krvi u našem krvotoku. Cilj našeg rada bio je istražiti o čemu ovisi način strujana tekućina u cijevima te utvrditi uz koje uvjete laminarno strujanje prelazi u turbulentno.

Slika

Autori: Emil Bermanec, Ines Filipić Mentor: Melita Sambolek, prof.

Analiza mjerenja akceleracija slobodnog pada različitim metodama: U fizici pri različitim izračunima vrlo često koristimo konstantu g = 9,81 m/s To nas je potaknulo na razmišljanje – kako se ona precizno određuje? Cilj našeg rada bio je pokušati izmjeriti akceleraciju slobodnog pada različitim metodama dostupnim u školskim uvjetima našeg fizikalnog kabineta te utvrditi koja metoda daje rezultate najbliže službenim mjerenjima. Izračunavali smo g na temelju dobivenih podataka u svakom od mjerenja, uspoređivali ih međusobno i sa službenim podacima za Hrvatsku te analizirali prednosti i mane svake od navedenih metoda.

Slika

Autori: Josipa Čonkaš, Dominik Baranašić Mentor: Maja Labaš Horvat, prof.

Neuspješno poribljavanje pastrvom drenažnog kanala uz Dubravsko jezero: Lokalno ribolovno društvo „Glavatica“ iz Preloga već nekoliko godina pokušava bezuspješno u drenažni kanal unijeti potočnu pastrvu. Iako je voda hladnija u drenažnom kanalu, što odgovara životnim uvjetima pastrve, pretpostavljamo da je vjerojatno problem s niskom količinom kisika u vodi. Cilj istraživačkog rada je hidrološkim mjerenjima prema GLOBE protokolima odrediti temperaturu vode i količinu kisika u navedenom kanalu. Količina kisika u vodi drenažnog kanala je niža od očekivane. Jedan od razloga je to što se kanal napaja uglavnom podzemnom vodom koja je siromašna kisikom.

Nema videa
Slika

Autori: Sara Hižman Mentor: Mario Pinc, prof., Dejan Vinković, prof.dr.sc.

Simulacija udarnih kratera: Geološka povijest Marsa trenutno je u žiži interesa robotskih misija na Mars i letjelica u orbiti Marsa. Lokacije takvih istraživanja su najčešće krateri, jer izlažu našem pogledu geološke slojeve ispod površine. Pitanje je, međutim, gdje se točno unutar i okolo kratera nalazi materijal iz nekog geološkog sloja. U ovom radu eksperimentalno ćemo simulirati nastanak kratera koristeći kameni prah kao zamjenu za tlo Marsa i eksplozije pomoću pirotehničkih sredstava kao zamjenu za eksploziju udara asteroida.

Slika

Autori: Roko Oletić, Laura Colar-Zanjko Mentor: Maja Goričanec, nastavnica razredne nastave i Ksenija Perčić, nastavnica razredne nastave

Pješčane pećine - Zemunice: U radu istražujemo razlog nestanka (urušavanja) podruma ukopanih u brdo - zemunica. Sakupljenjem i provjeravanjem činjenica došli smo do rezultata koji potvrđuju naše hipoteze. Glavni razlog urušavanja je nedostatak stijena i klizište tla zbog kiša i zapuštenosti. Eksperimentalno smo proveli i skladištenje jabuka u tim zemunicama te utvrdili da nisu pogodne za tu funkciju.

Nema videa
Slika

Autori: Ana Kadi, Lora Alijašević Mentor: Dunja Turk, prof.

Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave na području hidroenergetskog sustava Čakovec: Tijekom 2011. godine istraživana je raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave na četiri lokaliteta u sklopu hidroenergetskog sustava Čakovec: akumulacijsko jezero, lijevi drenažni kanal, odvodni kanal i staro korito rijeke Drave. Različita prirodna i umjetno izmijenjena slatkovodna staništa uspoređena su prema fizikalno-kemijskim svojstvima vode te strukturi zajednica makrobeskralježnjaka. Na istraživanom području utvrđeno je ukupno 15 različitih skupina makrobeskralježnjaka.

Slika

Autori: Matija Andrašec, Ema Nedjeljko, Klara Ovčar i David Jurak Mentor: Branimir Bunjac, učitelj povijesti

Ubojstvo podturenskoga učitelja Slavka Kukolja 1945.: U Podturnu je 1945. ubijen seoski učitelj. Ovaj slučaj ne samo da je ostao zaboravljen do danas, nego su i mnoga pitanja u vezi s njim bila nejasna i krivo interpretirana, Povijesna grupa Osnovne škole Podturen je nakon 68 godina rekonstruirala i objasnila cijeli događaj.

Nema videa
Slika

Autori: Kaja Krhač Mentor: Karmena Vadlja-Rešetar, prof.

Curieva temperatura: Čitajući o magnetima, saznala sam da magnet ima mogućnost izgubiti svojstvo privlačenja na određenoj temperaturi, koja se naziva Curieva temperatura. Curieva temperatura je temperatura iznad koje feromagnetična tvar gubi svoja feromagnetska svojstva i postaje paramagnetična. Cilj pokusa je dokazati da magnet doista gubi svoja svojstva privlačenja na određenoj temperaturi, a žica sposobnost magnetizacije, te otkriti konkretne vrijednosti temperature na kojima se to dešava.

Slika

Autori: Karla Srnec, Željka Toplek Mentor: Karmena Vadlja-Rešetar, prof.

Korisnost vjetroenergije: Vetroenergija je obnovljiv izvor energije koji ne zagađuje okoliš, te je aktualna tema koja nas je zainteresirala da se više informiramo te provedemo istraživanje. U ovom radu vjetroelektrana je simulirana kao dinamo s lopaticama, koje se pokreće strujanjem zraka iz sušila za kosu. Cilj istraživanja je utvrditi korisnost vjetroenergije i utvrditi uvjete pri kojima je korisnost vjetroenergije najveća za dobivanje električne energije.

Slika

Autori: Daria Vuk, Dora Rašan Mentor: Miro Rašan, prof. savjetnik

Makrobeskralješnjaci rijeke Drave i Dubravskog jezera: Ciljevi našeg istraživanja su odrediti i usporediti kvalitativni i kvantitativni sastav makrobeskralješnjaka te utjecaj fizikalno-kemijskih pokazatelja vode (temperatura vode, pH vode i električna vodljivost vode) na odabranim istraživačkim postajama pritoka i rijeke Drave te Dubravskom jezeru. Analizom dobivenih rezultata cilj nam je odrediti biotički indeks, dominantnu svojtu, Simpson-ov indeks raznolikosti te Sørensen-ov indeks sličnosti na istraživanim područjima. Dodatni je cilj ispitati na koji način temperatura vode, pH vrijednost i električna vodljivost vode utječu na kvantitativni i kvalitativni sastav makrobeskralješnjaka dna.

Slika

Autori: Stela Krušelj, Luka Šestan Mentor: Marko Možek, prof.

Razlike u morfološkim karakteristikama učenika osnovne i srednje škole: U ovom radu istražene su razlike u morfološkim karakteistikama učenika srednje škole, te učenika razredne i predmetne nastave u osnovnoj školi. Cilj istraživanja bio je usporediti vrijednosti indeksa tjelesne mase, postotka tjelesne masti, bazalnog metabolizma te veličine mišićne mase. Vrijednosti indeksa tjelesne mase, te potkožnog masnog tkiva sugeriraju na smanjenje tjelesne aktivnosti i povećanje sjedilačkog načina života, te lošije prehrambene navike kod učenika srednje škole.

Slika

Autori: Lucija Balent, Rebeka Šarić Mentor: Sanja Janušić, prof.

Antibiotici iz prirode: Iako trošenje antibiotika nije bezopasno i može izazvati niz neželjenih posljedica, to su lijekovi koji se najviše propisuju diljem svijeta. Zbog toga se sve više koriste biljni lijekovi koji omogućuju liječenje infekcija i upala bez štetnih popratnih pojava. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi antibiotičko djelovanje biljaka (brusnica, češnjak, hren, grejp, kadulja) na bakterije koje često izazvaju infekcije kože, dišnih ili mokraćnih puteva.

Slika

Autori: Martina Horvat, Nino Klarić Mentor: Miro Rašan, prof. savjetnik

Inficiranost šuma donjeg Međimurja bijelom i žutom imelom: Istražena je inficiranost drvenastih vrsta žutom i bijelom imelom na području donjeg Međimurja. Cilj ovog istraživanja bio je određivanje postotka inficiranosti stabala bijelom i žutom imelom u šumama donjeg Međimurja, determinacija vrsta drveća na kojima parazitira određena vrsta imele te određivanje korelacije između prsnog promjera stabla i broja grmova imele na tom stablu.

Slika

Autori: Luka Mesarić Mentor: Miro Rašan, prof. savjetnik

Europski dabar (Castor fiber L.) - povratnik u naše vodene ekosustave: Istraživano je ponašanje europskog dabra na starom rukavcu (mrtvici) rijeke Drave kraj naselja Otok u Međimurskoj županiji. Ciljevi istraživanja su analizirati vrstu drveća na kojoj je zabilježena aktivnost europskog dabra, visinu, opseg stabla ispod grizotine te starost i udaljenost grizotine od obale. Pretraživanjem terena trebalo je locirati nastambe na istraživačkoj plohi. Na osnovi starosti grizotina nameće se zaključak da je porodica bila najbrojnija 2007./2008. jer iz tog perioda je zabilježeno najveća aktivnost na stablima. Na istraživanom području nije zabilježena niti jedna brana.

Slika

Autori: Barbara Fučec Mentor: Barbara Fučec Dunja Geršak, dipl.ing.agr.

Kako usporiti venuće rezanog cvijeća u vazi i aranžmanu: Na 3 cvjetne vrste provelo se ispitivanje duljine trajanja rezanih cvjetova u različitim vodenim otopinama u listopadu 2010. godine. Rezultati su uspoređeni s duljinom trajanja cvjetova u običnoj vodi. Upotrijebljene su crvena ruža Maranello, crvena gerbera Vino, crvena gladiola Partitur i bijela gladiola Amsterdam. Može se zaključiti da cvjećari mogu primjenjivati zašećerene vodene otopine u vazama sa crvenom ružom i bijelom gladiolom, ali ne i sa crvenom gerberom i crvenom gladiolom.

Slika

Autori: Nikola Lovrec, Karlo Jambrović Mentor: Nada Panić, nastavnica razredne nastave, Zlata Gašparić, dipl.ing.agr.

Djelovanje prirodnih gnojiva na visinu prinosa tikvi golica: U pokusima na školskom vrtu tijekom prošle školske godine u Gor. Mihaljevcu istraživali smo djelovanje gnojenja prirodnim, biološkim gnojivima na prinos uljnih buča golica. Koristili smo zrelo stajsko gnojivo, kompost i biljnu gnojnicu. Paralelno s istraživanjem izvršili smo anketu na uzorku od 40 domaćinstava. Sadržavala je tri pitanja i njome smo htjeli istražiti očuvanost tradicijskog, biološkog uzgoja povrća u našem kraju. Ovim smo istraživanjem saznali koje od prirodnih gnojiva daje najbolji prinos bundeva, a time i sjemenki što je za nas u našoj zadruzi bitno. Takvim ćemo načinom gnojenja ostvariti i najveću materijalnu korist za zadrugu.

Nema videa
Slika

Autori: Ana Tarandek, David Tuksar Mentor: Sanja Bacinger, nastavnica razredne nastave

Tragom tajanstvenog grofa Fadana de Thwrana u Zasadbregu: U Zasadbregu jednu ulicu i dan danas zovu Fadan, a stariji mještani znaju pričati i legendu o tajanstvenom grofu Fadanu koji je u Zasadbregu navodno imao dvorac. Je li nešto od toga istina i tko je zapravo bio grof Fadan pitanje je kojim su se bavili učenici u ovom povijesnom istraživanju.

Slika

Autori: Juraj Barlek, Lovro Toma Mentor: Gordana Kolarić, nastavnica razredne nastave

Crkva svetog Jurja mučenika u Lopatincu: Odlučili smo doznati više o povijesnim zapisima o nastanku crkve, župnicima koji su djelovali u toj crkvi i župljanima - vjernicima koji nju posjećuju i u njoj se mole. Također proučena je povijesna vrijednost objekta na podrućju Općine Svetog Jurja na Bregu prije i poslije urušavanja crkve - zaštićene kulturne baštine Republike Hrvatske.

Slika

Autori: Tin Klačić, Dora Ugrinovski, Filip Kozlina i Jelena Prepolec Mentor: Dr.sc. Tomislav Portada

Priprava i strukturna analiza supstituiranih Nbenzilanilina: Gostujuće izlaganje radnje učenika iz Zagreba, koja je u suradnji sa Institutom Ruđer Bošković objavljena u zanstvenom časopisu. Pripravljeno je nekoliko novih kemijskih spojeva - supstituiranih N-benzilanilina. Pripravljenim spojevima snimljeni su spektri nuklearne magnetske rezonancije. Uzgojeni su monokristali jednoga od pripravljenih spojeva, kao i njegova hidroklorida, te im je metodom difrakcije rentgenskih zraka na monokristalu riješena strukutura. Istraživački rad je i dalje u tijeku.

Nema videa
Na vrh Slika